Vakcine pri rođenju - sve o BCG, vakcini protiv hepatitisa B i rasporedu u prvoj godini

Novorođenče na pregledu, vakcina na nadlaktici

Prve nedelje sa bebom prolete u hranjenju, presvlačenju i pokušaju da shvatite šta koji plač znači. Čim ste malo „stali na noge“, neko pomene vakcine za bebe, i odjednom se otvori sasvim novo poglavlje pitanja i briga.

Ako se pitate koje vakcine dobija novorođenče, zašto se neke daju toliko rano i šta je normalno poslije vakcinacije, niste jedini. Hajde da to mirno prođemo, korak po korak.

Tekst je prilagođen našem, lokalnom kontekstu i situacijama u kojima se vakcine pri rođenju ili u prvim danima posebno razmatraju: vakcina protiv hepatitisa B (prva doza često u prvih 24 sata) i BCG vakcina protiv tuberkuloze. Objasćićemo i kako se uklapaju u širi raspored vakcinacije novorođenčadi i beba tokom prve godine života.


Zašto su vakcine za novorođenčad važne

Beba na svet dolazi sa određenom zaštitom koju dobija od mame. Antitela prelaze kroz posteljicu u kasnoj trudnoći, a dojenje nastavlja da ih „dopunjuje“. To zaista pomaže, ali ta zaštita je:

  • Privremena
  • Nije potpuna
  • Različita kod svake mame i svake bebe

Neke infekcije su posebno opasne u prvim mesecima života. Bebe su male, imuni sistem tek uči da radi svoj posao i lako mogu vrlo brzo da se jako razbole.

Vakcinacija im daje neku vrstu „šalabahtera“ za imunološki sistem. Umesto da prvi put upozna opasan uzročnik tokom prave infekcije, bebin organizam vidi bezopasan oblik ili njegov deo i nauči da ga prepozna i zaustavi. Ako se kasnije pojavi pravi virus ili bakterija, telo je već spremno.

U celom svetu, vakcinacija je jedan od najučinkovitijih načina da zaštitite bebu od teških bolesti, trajnih posledica i prevremene smrti. Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da se vakcinama svake godine spasu milioni života. Iza tih brojki stoje sasvim stvarne bebe, baš kao vaša.


Pregled: vakcine pri rođenju i u prvim danima života

Kod nas se vakcinacija novorođenčadi planira prema nacionalnom kalendaru imunizacije, ali i prema zdravstvenom stanju i riziku pojedinačne bebe. U prvim danima ili nedeljama nakon porođaja najčešće se razmatra:

  • Vakcina protiv hepatitisa B

    • Prva doza u prvih 24 sata života za bebe koje su u povećanom riziku
    • Zatim nastavak kao deo serije od 3 ili 4 doze tokom prve godine
  • BCG vakcina protiv tuberkuloze

    • Obično se daje još u porodilištu ili u prvim nedeljama života
    • Jednokratna doza, često ostavlja mali BCG ožiljak na nadlaktici

Neke roditelje iznenadi što se bilo šta daje tako rano. Deluje naglo, a vi ste tek došli kući. Zato ćemo detaljno proći svaku vakcinu, objasniti zašto se daje vakcina pri rođenju i šta je uobičajeno posle toga.


Vakcina protiv hepatitisa B: zašto odmah po rođenju?

Šta je hepatitis B?

Hepatitis B je virus koji napada jetru. Odrasli se mogu ozbiljno razboleti od akutnog hepatitisa, ali je za bebe najveći problem hronična infekcija.

Ako se beba zarazi na porođaju ili u ranom detinjstvu, i do 90% takve dece može razviti dugotrajnu (hroničnu) infekciju. Ona godinama tiho oštećuje jetru i povećava rizik od:

  • Ciroze jetre
  • Zatajenja jetre
  • Raka jetre u kasnijem životu

Po izgledu ne možete znati da li neko ima hepatitis B. Mnogi odrasli koji nose virus osećaju se sasvim dobro i ne znaju da su zaraženi.

Zašto se prva doza daje tako rano

Lekari i babice često pominju „vertikalnu transmisiju“. To znači prenošenje infekcije sa majke na bebu tokom trudnoće ili porođaja.

Ako majka ima hepatitis B, rizik da ga bez ikakve zaštite prenese na bebu je visok. Istraživanja i preporuke Svetske zdravstvene organizacije i nacionalnih imunoloških komiteta jasno pokazuju da se davanjem vakcine odmah po rođenju taj rizik dramatično smanjuje.

Zato je prva doza hepatitisa B u 24 sata nakon porođaja toliko važna:

  • Daje se idealno u prva 24 sata života
  • Znatno smanjuje šansu da se beba inficira tokom porođaja
  • Najbolje deluje ako se primi odmah, a ne tek posle više nedelja

Ako je kod majke tokom trudnoće potvrđen hepatitis B, tim u porodilištu će za bebu obično:

  1. Dati vakcinu protiv hepatitisa B što pre nakon rođenja
  2. Planirati naredne doze sa pedijatrom, najčešće u 1, 2. i 6. mesecu života (zavisi od protokola koji važi kod nas ili u zemlji u kojoj se beba dalje prati)
  3. U pojedinim situacijama, kada je rizik posebno visok, dati i hepatitis B imunoglobulin (HBIG) odmah po rođenju - gotova antitela koja bebu dodatno štite

Čak i ako majka nema hepatitis B, sve više država uvodi rutinsku vakcinaciju protiv hepatitisa B od rođenja. Razlog je jednostavan: mnogi odrasli ni ne znaju da nose virus, a rana vakcina je svojevrsna sigurnosna mreža za bebu.

Serija vakcina, ne jedna jedina doza

Vakcina protiv hepatitisa B nije „jedan ubod i gotovo“. Da bi beba stekla potpunu i dugotrajnu zaštitu, potrebna je serija doza.

U našoj praksi, zaštita od hepatitisa B se najčešće sprovodi:

  • Kao prva doza ubrzo nakon rođenja za bebe u riziku
  • Zatim kroz dodatne doze u skladu sa nacionalnim kalendarom imunizacije (često u 1, 2. i 6. mesecu, ili u kombinaciji sa drugim vakcinama, npr. 6-u-1, u zavisnosti od zemlje i sistema u kojem se dete prati)

Neka deca, u zavisnosti od rizika, mogu dobiti i dodatnu dozu. Pedijatar će svaku primljenu dozu i plan sledećih uneti u bebinu zdravstvenu knjižicu ili elektronski karton.

Odgadjanje ili preskakanje doza ostavlja „rupe“ u zaštiti, naročito kod beba koje su od početka u većem riziku da se zaraze.

Šta možete očekivati posle vakcine protiv hepatitisa B

Većina beba vrlo dobro podnosi vakcinu protiv hepatitisa B. Moguće, kratkotrajne reakcije su:

  • Blago crvenilo ili otok na mestu uboda
  • Malo jači plač ili nervoza tog dana
  • Neznatno povišena temperatura

To su znakovi da imuni sistem primećuje vakcinu i uči da reaguje.

Od vakcine ne možete dobiti hepatitis B. Ne sadrži žive viruse i ne može izazvati bolest.


BCG vakcina za novorođenče: zaštita od tuberkuloze

Šta je tuberkuloza?

Tuberkuloza (TB) je infekcija koju najčešće izaziva bakterija Mycobacterium tuberculosis. Mnogi TB i dalje doživljavaju kao bolest iz „starih vremena“, ali ona i dalje postoji u našem regionu i širom sveta.

Tuberkuloza najčešće napada pluća i može izazvati:

  • Dugotrajan kašalj
  • Gubitak telesne mase
  • Noćno znojenje
  • Umor i malaksalost

Kod beba i male dece TB je naročito opasna jer se infekcija može proširiti van pluća. Najteži i najopasniji oblici su:

  • TB meningitis (infekcija ovojnica mozga)
  • Diseminovana ili miliijarna TB, kada se bakterija proširi po celom organizmu

Ovi oblici mogu dovesti do teških neuroloških posledica ili smrtnog ishoda. Zato je BCG vakcina pre svega usmerena na sprečavanje najtežih oblika tuberkuloze kod male dece, a ne toliko na tipični „plućni TB“ kakav češće viđamo kod odraslih.

Ko dobija BCG kod nas?

U zemljama bivše Jugoslavije se decenijama sprovodi rutinska BCG vakcinacija novorođenčadi, upravo zbog istorijski povećane učestalosti tuberkuloze u regionu. U većini porodilišta:

  • Beba dobija BCG vakcinu još u prvim danima života, najčešće pre otpusta iz porodilišta
  • Ako iz nekog razloga ne primi vakcinu odmah, pedijatar ili patronažna služba organizuju vakcinaciju u prvih nekoliko nedelja ili meseci

U nekim evropskim državama BCG se daje samo deci sa većim rizikom (npr. ako žive u područjima sa više TB, ili će putovati tamo gde je bolest česta). Kod nas je pristup tradicionalno širi, pa veći broj beba dobija zaštitu već u porodilištu.

Ako niste sigurni da li je vaša beba primila BCG vakcinu, proverite otpusnu listu iz porodilišta ili pitajte pedijatra.

Zašto BCG rano, u prvim danima ili nedeljama

Rizik od najtežih oblika TB najveći je u prvih nekoliko godina života, posebno pre 2. rođendana. Ako bi se beba rano susrela sa bacilom tuberkuloze, važno je da zaštita postoji unapred.

Davanje BCG vakcine novorođenčetu:

  • Gradi zaštitu pre nego što beba dođe u kontakt sa većim brojem ljudi
  • Smanjuje verovatnoću za TB meningitis i diseminovanu TB
  • Praktično se uklapa u rane preglede i otpust iz porodilišta

Za razliku od mnogih drugih vakcina, BCG se uglavnom daje samo jednom. Jedna doza je obično dovoljna, ne planiraju se redovne „dopunske“ BCG revakcinacije kod zdrave dece.

Poznati BCG ožiljak: šta je normalno

Jedno od najčešćih pitanja je mali BCG ožiljak na nadlaktici.

BCG se daje plitko, pod kožu, najčešće na gornji deo leve nadlaktice. Mesto uboda prolazi kroz nekoliko faza:

  1. Prvih nekoliko dana

    • Pojavi se mala crvena kvržica na mestu uboda
  2. U narednim nedeljama

    • Kvržica može malo da poraste
    • Nekad izgleda kao mehurić ili bubuljica
  3. Posle više nedelja ili meseci

    • Može da vlaži, da se stvori krastica
    • Na kraju zaraste i ostane mali okrugli ožiljak, obično od 2 do 10 mm

To se smatra očekivanom i normalnom reakcijom. Ožiljak, koliko god mali bio, praktično je znak da je BCG „odradio svoje“.

Šta izbegavati:

  • Ne cedite i ne pritiskajte mehurić ili ranicu
  • Ne lepite flastere čvrsto preko toga, osim ako vam lekar nije savetovao
  • Ne mažite kreme, alkohol ili antibiotske masti na svoju ruku

Ako mesto postane jako crveno, toplo, bolno na dodir, ili vidite obilniji gnoj, javite se pedijatru da isključi dodatnu infekciju. U praksi, većina BCG mesta zaraste spontano bez problema.


Uobičajene reakcije posle vakcinacije novorođenčadi

Bilo da je reč o vakcinama pri rođenju ili o kasnijim dozama iz kalendarа vakcinacije, bebe često imaju slične kratkotrajne reakcije.

Normalno i očekivano može biti:

  • Blago povišena temperatura (do oko 38°C) u prvih 24 sata
  • Crvenilo, otok ili tvrđa kvržica na mestu uboda
  • Pojačan plač, razdražljivost, veća potreba za maženjem
  • Malo slabiji apetit na kratko
  • Promenjen ritam spavanja tokom jednog ili dva dana

Ove tegobe obično prolaze same za 1 do 2 dana.

Kada se javiti lekaru

Roditelji najbolje poznaju svoje dete. Ako vam se nešto „ne uklapa“ u ono kako beba inače izgleda i reaguje, potpuno je u redu da se javite pedijatru ili dežurnoj službi.

Kao okvirno pravilo, potražite pomoć ako:

  • Beba ima visoku temperaturu preko 38,5°C koja traje duže od 48 sati
  • Mesto uboda postaje sve crvenije, otečeno, bolno i izgleda sve gore umesto da se smiruje
  • Beba je neuobičajeno mlohava, vrlo pospana ili se teško budi
  • Pojave se znaci alergijske reakcije:
    • Otok lica, usana ili jezika
    • Poteškoće sa disanjem
    • Jak osip ili koprivnjača po celom telu

Teške alergijske reakcije na vakcine su izuzetno retke, a zdravstveni radnici su obučeni i opremljeni da brzo odreaguju ako se tako nešto dogodi.


Kako umiriti bebu posle vakcinacije

Nijednom roditelju nije prijatno da gleda svoju bebu kako plače tokom uboda. Nekoliko jednostavnih stvari može olakšati i vama i detetu.

Načini da utešite bebu:

  • Kontakt koža na kožu

    • Držite bebu na svojim grudima, koža na kožu
    • Pomaže da se smire disanje, puls i temperatura
  • Dojenje ili flašica

    • Hranjenje tokom ili neposredno posle vakcine umiruje
    • Majčino mleko ima i prirodno umirujuće i analgetsko dejstvo
  • Blago ljuljanje ili nošenje

    • Nosite bebu, šetajte po sobi, ljuljajte se u stolici ili koristite maramu/kengur nosiljku
    • Taj pokret i blizina obično brzo smire dete
  • Tih glas ili pesmica

    • Bebi je vaš glas jedna od najvećih uteha

Za blagu temperaturu ili nelagodnost, pedijatar može preporučiti paracetamol za odojčad. Uvek se držite propisanih doza i proverite na koliko sati sme da se ponovi. Kod tako malih beba nikad ne dajte lek „na svoju ruku“ bez saveta stručnjaka.


Česte brige roditelja o vakcinama za bebe

„Nije li to previše vakcina, prerano?“

Ovo pitanje se često javlja i potpuno je razumljivo. Međutim, ne poklapa se sa tim kako imuni sistem zapravo radi.

Svaki dan bebino telo „upoznaje“ se sa hiljadama antigena. Antigeni su delovi bakterija, virusa, polena, hrane, prašine i sličnog. Od prvog dana, bebu okružuju mikroorganizmi na koži, u ustima, u crevima i u vazduhu.

U poređenju sa tim, broj antigena u vakcinama za bebe je veoma mali. Savremene vakcine su „pročišćenije“ nego stare, pa čak i ako se broj različitih vakcina povećao, ukupan broj antigena koje sadrže zapravo je manji nego pre nekoliko decenija.

Imuni sistem zdrave, na vreme rođene bebe može sasvim normalno da podnese vakcine uz sve ostale svakodnevne „susrete“ sa spoljašnjim svetom.

Sastav vakcina: da li je bezbedan?

Vakcine ne sadrže samo „glavnu“ supstancu koja podstiče stvaranje antitela. U njima mogu biti i:

  • Male količine konzervansa ili stabilizatora
  • So i šećeri koji održavaju odgovarajući pH
  • Tragovi supstanci koje se koriste u procesu proizvodnje

Sve ove komponente prisutne su u vrlo malim količinama, znatno ispod granica koje propisuju regulatorna tela, kao što su nacionalne agencije za lekove i vakcine i stručne komisije za imunizaciju.

Slične ili iste supstance dete u većim količinama unosi kroz hranu, vodu ili kasnije kroz igru u spoljašnjoj sredini. Na primer, u jednoj flašici adaptiranog mleka ili čaši vode kasnije u detinjstvu može prirodno biti više nekih elemenata nego u jednoj dozi vakcine.

Svaka vakcina koja uđe u zvanični kalendar vakcinacije godinama se ispituje na desetinama hiljada dece, a zatim se i tokom upotrebe stalno prati i beleže svi neželjeni efekti.

Zašto je odlaganje vakcinacije rizično

Odgadjanje vakcina deluje kao „blaži kompromis“, ali u praksi ostavlja bebu nezaštićenu upravo u uzrastu kada su neke infekcije najopasnije.

Na primer:

  • Hepatitis B - što duže beba rođena od majke koja ima virus ostane bez prve doze, veći je rizik da se zarazi i razvije hroničnu infekciju.
  • Tuberkuloza (BCG) - najteži oblici TB najčešće pogađaju najmlađu decu. Rana BCG vakcina smanjuje verovatnoću za te komplikacije.

Razni „alternativni rasporedi“ vakcinacije nemaju dokazanu korist i ne preporučuju ih relevantna stručna udruženja. Oni samo produžavaju period u kojem je dete izloženo riziku.

Ako imate dileme ili strahove, bolje je da o njima otvoreno popričate sa pedijatrom ili patronažnom sestrom, nego da tiho odlažete vakcine. Zajedno možete proći kroz svaku vakcinu, bolesti koje sprečava i rizike za vaše konkretno dete.


Vakcine u prvoj godini: gde se uklapaju one pri rođenju

Vakcine u prvom mesecu života su tek početak dobro isplaniranog programa zaštite.

U većini zemalja regiona raspored vakcinacije beba u prvoj godini izgleda otprilike ovako (proverite tačan važeći kalendar u svojoj državi, jer se povremeno menja):

  • Pri rođenju ili ubrzo nakon rođenja

    • Vakcina protiv hepatitisa B (za bebe u povećanom riziku, u nekim državama za sve)
    • BCG vakcina protiv tuberkuloze
  • 2. mesec

    • Kombinovana vakcina (npr. 5-u-1 ili 6-u-1, u zavisnosti od zemlje: difterija, tetanus, veliki kašalj, poliomijelitis, Hib, hepatitis B)
    • Vakcina protiv pneumokoka (u državama gde je u kalendaru)
    • Oralna vakcina protiv rotavirusa (takođe zavisi od nacionalnog kalendara)
  • 3. mesec

    • Druga doza kombinovane vakcine
    • Nastavak rotavirusne vakcine (ako je predviđeno)
  • 4. ili 5. mesec

    • Treća doza kombinovane vakcine
    • Druga doza vakcine protiv pneumokoka (gde je primenljivo)
  • Oko 12. meseca

    • Vakcina protiv morbila, zauški i rubele (MMR)
    • Dodatne doze Hib, pneumokoka i drugih vakcina, u skladu sa nacionalnim kalendarom

Zaštita protiv hepatitisa B se, u zavisnosti od države, obezbeđuje:

  • Kombinacijom prve doze odmah po rođenju kod beba u riziku
  • I naknadnim dozama kroz kombinovane vakcine (npr. 6-u-1) ili odvojene doze tokom prve godine

Tačan raspored i vakcine koje se daju pročitaćete u kalendaru obavezne i preporučene imunizacije vaše države, a pedijatar će svaku vakcinu upisati u zdravstvenu knjižicu deteta.


Završne misli

Odluka o vakcinaciji beba može vas opteretiti. Od vas se traži da pristanete na nešto što je kratkoročno neprijatno, da biste sprečili bolest koju možda nikada nećete videti.

I tu je posebnost prevencije: kada vakcine rade svoj posao, ne desi se ništa spektakularno. Nema hepatitisa B koji tiho uništava jetru godinama. Nema TB meningitisa kod dvogodišnjaka koji odjednom prestane da hoda. Nema hitnog trčanja u bolnicu zbog nečega što je moglo da bude sprečeno.

BCG vakcina, vakcina protiv hepatitisa B i ceo raspored vakcinacije novorođenčadi i beba nisu puko „ispunjavanje forme“. To je način da što više okrenete šanse na stranu dugog i zdravog života svog deteta.

Postavljajte pitanja. Uzmite vreme da razumete svaku vakcinu. A kada odlučite za vakcinaciju, znajte da je to jedna od najjačih, dokazima potkrepljenih mera kojima možete zaštititi svoju bebu u njenim najosetljivijim mesecima.


Ovaj sadržaj je samo u informativne svrhe i ne treba ga koristiti kao zamenu za savet vašeg lekara, pedijatra ili drugog zdravstvenog radnika. Ako imate bilo kakva pitanja ili nedoumice, obratite se zdravstvenom radniku.
Mi, kao programeri aplikacije Erby, ne preuzimamo odgovornost za bilo kakve odluke koje donesete na osnovu ovih informacija, koje su date samo u opšte informativne svrhe i nisu zamena za lični medicinski savet.

Ovi članci bi mogli biti zanimljivi za vas

Erby — Praćenje beba za novorođenčad i majke koje doje

Pratite dojenje, izdajanje, san, pelene i razvojne prekretnice.