Zašto beba drhti? Uobičajeni uzroci, razlika od napadaja i kada potražiti pomoć

Sitno podrhtavanje brade, drhtava ručica ili naglo širenje ruku mogu zabrinuti svakog roditelja, osobito dok tek upoznajete svoje novorođenče. Možda se pitate: „Je li normalno da beba drhti?” U većini slučajeva jest. Pokreti dojenčadi mogu biti nagli, trzavi i nepredvidivi, posebno tijekom plača, hranjenja, buđenja ili spavanja.

Dobra je vijest da su velika većina drhtaja i trzaja kod beba bezopasni. Najčešće je riječ o nezrelom živčanom sustavu koji tek uči uskladiti pokrete tijela. Ipak, korisno je znati što je uobičajeno, a kada je potrebno potražiti liječnički savjet. To može prve mjesece učiniti mnogo mirnijima.

Zašto bebe drhte i trzaju se?

Živčani sustav male bebe nije potpuno razvijen pri rođenju. Živci su obavijeni zaštitnim ovojnicama koje se nazivaju mijelinske ovojnice. One omogućuju da se električni signali prenose glatko i precizno, no tijekom prvih mjeseci još se razvijaju.

Zbog toga signali između mozga, kralježnične moždine i mišića ponekad nisu potpuno usklađeni. Pokret može izgledati drhtavo, pretjerano ili nekoordinirano. Upravo je to jedan od razloga zašto su drhtanje kod beba i različiti trzaji tako česti.

Hladnoća, glad, umor, uzbuđenje i plač mogu ih učiniti uočljivijima. Beba se može trzati i tijekom spavanja ili se trgnuti na zvuk koji odrasla osoba jedva primijeti. Iako takvi pokreti mogu izgledati dramatično, najčešće su samo dio normalnog ranog razvoja.

Uobičajeni pokreti koje možete primijetiti

Podrhtavanje brade

Drhtanje brade kod bebe jedna je od najčešćih briga roditelja. Donja usnica ili brada mogu podrhtavati nekoliko sekundi, osobito kada beba plače, uznemirena je, gladna ili joj je hladno.

To se događa zato što mišići lica još nisu potpuno pod nadzorom. Podrhtavanje možete primijetiti tijekom presvlačenja, nakon kupanja ili za vrijeme plača. Obično se smiri kada se beba umiri ili ugrije.

Kod većine beba drhtanje brade znatno se smanji do drugog ili trećeg mjeseca života. Kratkotrajno i povremeno podrhtavanje s jasnim okidačem najčešće nije razlog za zabrinutost.

Drhtanje šaka i ruku

Sitni, trzavi pokreti šaka, zapešća ili ruku također su česti. Roditelji ih često opisuju kao drhtanje ruku bebe ili sitne tremore. Mogu se pojaviti kada je beba uznemirena, gladna, plače ili pokušava dohvatiti predmet.

Neke bebe više drhte tijekom aktivnog spavanja, odnosno faze sna slične REM-spavanju. Prsti mogu lepršati, ruke se mogu trzati, a šake nakratko podrhtavati prije nego što se ponovno umire.

Ako se pokret zaustavi kada se beba smiri ili kada joj nježno pridržite ruku, to je ohrabrujući znak. Najčešće je riječ o normalnom drhtanju bebe, a ne o bolesti.

Moroov refleks ili refleks trzanja kod bebe

Moroov refleks kod novorođenčeta normalna je automatska reakcija na naglu promjenu. Glasan zvuk, brz pokret ili osjećaj gubitka oslonca mogu uzrokovati da beba:

1. Raširi obje ruke.
2. Otvori šake.
3. Ponovno privuče ruke prema tijelu.
4. Ponekad kratko zaplače.

To je poznato kao refleks trzanja kod bebe. Može se pojaviti kada bebu spuštate u krevetić, čak i ako to činite pažljivo. Najizraženiji je u novorođenačkoj dobi, a obično se gubi između četvrtog i šestog mjeseca, kako se poboljšavaju voljni pokreti i kontrola mišića.

Povijanje može nekim malim bebama smanjiti trzanje, ali mora se provoditi sigurno i u skladu s preporukama za sigurno spavanje. Kada beba počne pokazivati znakove okretanja, povijanje treba prekinuti.

Drhtanje nogu tijekom presvlačenja

Jeste li primijetili da bebi drhte noge dok je bez pelene? Hladan zrak na koži može izazvati kratko drhtanje ili podrhtavanje nogu. Nekim je bebama već prijelaz iz tople odjeće u hladniji zrak dovoljan da im noge počnu podrhtavati.

Pokret bi se trebao smiriti kada bebu pokrijete i kada joj bude ugodno. Može pomoći topla prostorija, brzo presvlačenje i pripremljena mekana dekica. U krevetić nikada nemojte stavljati termofor ni električnu grijaću podlogu jer mogu izazvati opekline i povećati rizik tijekom spavanja.

Trzaji tijekom spavanja

Spavanje dojenčadi često je vrlo aktivno. Tijekom te faze, koja nalikuje REM-spavanju, bebe se mogu trzati, smješkati, mrštiti, sisati, praviti grimase ili nakratko pomicati rukama i nogama. Disanje se također može blago mijenjati.

Takvi pokreti dio su normalnog razvoja mozga. Posebno su uočljivi dok beba tone u san ili prelazi iz jednog ciklusa spavanja u drugi. Trzaj koji se javlja samo tijekom spavanja i prestaje kada se beba probudi najčešće nije zabrinjavajući.

Ako ste se pitali „Zašto beba drhti dok spava?”, moguće je da je odgovor jednostavno aktivno spavanje. Bebe velik dio ranog sna provode upravo u toj fazi.

Razlika između napadaja i tremora kod beba

Razliku između uobičajenog drhtanja i napadaja ponekad je teško procijeniti samo prema izgledu pokreta. Jedan od korisnih pokazatelja jest može li se pokret zaustaviti.

Uobičajeni tremor ili podrhtavanje često prestaje kada nježno pridržite zahvaćeni ud. Na primjer, drhtava šaka može se umiriti kada je obuhvatite rukom. Nemojte je čvrsto stiskati niti pokušavati na silu zaustaviti pokret. Dovoljno je blago pridržavanje.

Napadaj se uglavnom nastavlja unatoč nježnom pridržavanju. Kod beba se može očitovati i ritmičnim, ponavljajućim pokretima koji se javljaju u pravilnom obrascu i nemaju očit okidač. Ne mora se uvijek tresti cijelo tijelo. Ponekad su zahvaćeni samo jedna ruka, jedna strana lica ili noge.

Ne morate sami postaviti dijagnozu. Ako vam pokret izgleda neuobičajeno, javite se liječniku. Pedijatar će možda poželjeti pogledati snimku i pregledati bebu.

Kada se zabrinuti zbog drhtanja bebe

Većina se epizoda javlja kratko i povezana je s plačem, hladnim zrakom, iznenađenjem, glađu ili spavanjem. Obratite se patronažnoj sestri, pedijatru, liječniku obiteljske medicine ili dežurnoj zdravstvenoj službi ako se pokreti ne uklapaju u takav obrazac.

Liječnički savjet potražite što prije ako primijetite:

• Ritmične, ponavljajuće pokrete koji se ne mogu zaustaviti nježnim pridržavanjem uda.
• Drhtanje koje s vremenom postaje češće, snažnije ili dulje, umjesto da se postupno smanjuje.
• Neobične pokrete očiju, poput ukočenog pogleda, učestalog prevrtanja očiju ili povlačenja očiju na jednu stranu.
• Bebu koja je neuobičajeno pospana, teško se budi, mlitava je ili slabije reagira.
• Slabije hranjenje, učestalo povraćanje ili jasnu promjenu u uobičajenom načinu hranjenja.
• Drhtanje koje se javlja bez plača, hladnoće, buđenja, hranjenja ili spavanja kao mogućeg okidača.
• Epizode praćene promjenom boje kože, otežanim disanjem ili zastojem disanja.

Ako epizoda traje dugo, beba ne diše normalno, poplavi ili jako problijedi odnosno ne reagira, odmah nazovite 112 ili 194. Ako je moguće, položite bebu na bok na sigurno mjesto, uklonite predmete iz njezine blizine i nemojte joj ništa stavljati u usta niti pokušavati zaustaviti pokrete držanjem.

Što učiniti ako ste zabrinuti

Pokušajte ostati mirni, iako to nije lako kada vidite da beba drhti. Ako se epizoda ponovi, snimite kratak video mobitelom. Ako možete, neka se na snimci vidi cijelo bebino tijelo, a ne samo dio koji se trese. Nemojte previše približavati kameru. Snimka može biti vrlo korisna liječniku, osobito ako se pokret do dolaska na pregled više ne ponovi.

Zabilježite i nekoliko pojedinosti:

• Kada je drhtanje počelo?
• Koliko je trajalo?
• Je li beba plakala, bila gladna, hladna, budila se ili spavala?
• Je li pokret prestao nakon nježnog pridržavanja?
• Jesu li bebine oči bile otvorene, ukočene ili su se prevrtale?
• Je li beba reagirala na vaš glas ili dodir?
• Jesu li hranjenje i disanje nakon toga bili normalni?

Ne odgađajte hitnu pomoć samo zato da biste snimili video. Sigurnost bebe uvijek je najvažnija.

Ohrabrujući izgledi

Dakle, vrijedi li se zabrinuti za drhtanje bebe? Vrlo često ne. Podrhtavanje brade, sitni pokreti šaka, Moroov refleks, drhtanje nogu izazvano hladnoćom i trzaji u snu uobičajene su pojave u ranoj dojenačkoj dobi. Kako živčani sustav sazrijeva i mijelinske se ovojnice razvijaju, pokreti obično postaju mirniji i usklađeniji.

Mnogi tremori i trzaji kod beba nestanu do trećeg ili četvrtog mjeseca, dok Moroov refleks može potrajati do otprilike četvrtog do šestog mjeseca. Svaka se beba razvija vlastitim ritmom.

Vjerujte svom osjećaju. Vi najbolje poznajete uobičajeno ponašanje svojeg djeteta. Većina je epizoda bezopasna, ali pokret koji izgleda drukčije, pogoršava se ili se javlja uz slabije hranjenje, neobične pokrete očiju ili smanjenu budnost zahtijeva savjet zdravstvenog radnika. Nije pretjerano pitati za mišljenje.